Fama News 2017.

Najava Seksotinova 2017.

Kako seksualnost izražavati u umjetnosti

Seksotinovo, erotsko Valentinovo, održava se u gostoljubivom prostoru Sherry Wines & Bites bara u dvorištu Ilice 73 u Zagrebu. Lani su na Seksotinovu u Koldingu bili erotski prvoborci Pero Kvesić, Borivoj Radaković i Marijan Grakalić, uz mlade nade, a ove godine erotsku prozu i poeziju čitat će književnici svih generacija. Marina Šur Puhlovski, Alojz Majetić, Dunja Matić, Žarko Jovanovski, Tatjana Radmilo, Maja Sačer, Doris Pandžić, Aleksandar Žiljak i Marina Krleža – književna su imena koja dolaze publici čitati svoje prozne i poetske odlomke. Marina Krleža inicirala je i organizirala Seksotinovo te ne skriva zadovoljstvo zbog ovogodišnjeg odaziva i književnika i publike.

Jeste li zadovoljni odjecima prvog izdanja Seksotinova, koje je označilo pokretanje web projekta Seksoteka? Koje novine donosi drugo Seksotinovo, u odnosu na prošlogodišnje izdanje?

Iako nisam imala nikakvih očekivanja jer zaista radim ono što volim stvarajući sadržaj kakav bih i sama konzumirala, naravno da sam zadovoljna jer početi projekt pred 50-ak ljudi koji su došli isključivo zbog sadržaja,originalnosti i hrabrosti onoga što radite, mislim da je dobra stvar.

Ove godine cilj mi je bio organizirati događaj u komfornijem i modernijem prostoru u odnosu na prošlu godinu. Želim da se čitanja naglas ovakve smione književnosti ne događaju u zadimljenim polumračnim prostorima, nego da poprimi vizualno privlačniji i uredniji oblik kojim će, osim uglavnom muške intelektualne publike na sličnim dosadašnjim događajima, zaintrigirati više žena, pa i mladih. Željela sam pitomost, toplinu, interijer s dobrim vinima i hranom za sve one koji će ogladnjeti nakon slušanja o seksu u raznim varijantama.

Novosti su i te da ove godine imamo jednak omjer poezije i proze (prošle je godine proza dominirala), odlomci neće biti duži od 2-3 kartice da se održi dinamika, a izraz, teme i motivi protezat će se od zabavnih humorističnih do realnih intelektualističkih. Dakle, bit će uistinu za svakoga ponešto. Također, osim iz Zagreba i Rijeke, ove godine imamo i gošću iz Splita.

Na ovogodišnjem Seksotinovu nastupit će pet žena i tri muškarca. Je li takva nadmoć žena u programu Seksotinova pokazatelj ženske dominacije i u erotskoj književnosti? Po čemu se razlikuju ženska i muška erotska književnost?

S obzirom na to da je prošle godine omjer bio upravo obrnut, u korist muškaraca, naravno da mi je drago zbog tog preokreta iako je posve slučajan. Kako god, silno mi se sviđa način na koji su žene odjednom progovorile, otvorile se, počele mi se javljati – od slanja književno-umjetničkih radova do želje za angažmanom pisanja znanstvenih članaka s područja psihologije, sociologije i biologije. Žene progovaraju brzo, kreativne su, efikasno se umrežuju. Iznimno sam sretna što im, između ostaloga, upravo Seksoteka to omogućuje.

Muška i ženska erotska književnost danas se više gotovo ne razlikuju. Sve ovisi od autora do autora, neovisno o spolu. Svatko od nas koji pišemo erotiku i pornografiju ima neki svoj pristup temama i izrazu; pretpostavljam da to djelomično ovisi i o životnim iskustvima i preferencijama jer pisanje o seksu je preintimno da bismo se posve odmaknuli od onoga što nam je blisko i drago u životu. No, postoji ipak jedna mala razlika, a to je da žene još uvijek nisu u dovoljnoj mjeri progovorile o inicijativama koje pokreću u seksu, kao i o dominaciji koju mogu imati u seksualnim odnosima. To još uvijek nekako držimo za sebe, iako ne bismo trebale. Ali polako će i to isplivati, sigurna sam.

Kako su kod nas prihvaćene erotske priče domaćih autora, u usporedbi s aktualnim književnim i filmskim serijalom ’50 nijansi’? Jesu li ‘Nijanse’ djelovale na domaću književnu erotiku i kako?

Što se ‘Nijansi’ tiče, čiji drugi dio ovih dana ima premijeru u kinima, rekla bih da su učinile da svijet bude otvoreniji po pitanju seksualnosti u književnosti te da konačno ta seksualnost, možda prvi put u povijesti, postane književni mainstream (nakon magije u ‘Harryju Potteru’, pustolovine u ‘Gospodaru prstenova’ i vampira u ‘Sumrak sagi’). Jer, budimo realni, klasici svjetske erotske literature ipak su do tada nekako bili rezervirani isključivo za intelektualne čitatelje zrele dobi. Drago mi je da se to mijenja (između tih klasika imali smo jednu Wei Hui i još pokojeg pisca bestselera koji je promijenio stvari) i da seksualnost u književnosti postaje dostupnija, osim što sve više postaje prilagođena ženskim čitateljima i mladima.

Za razliku od zapadnog svijeta gdje je erotika u literaturi postala mainstream, u Hrvatskoj to još uvijek nije slučaj. Hrvati su ’50 nijansi sive’ dočekali na nož iako je knjiga bila uistinu čitana i kod nas. Mi volimo komplicirati i kritizirati, praviti se važni da čitamo pametnija i kvalitetnija djela, a doma smo svi listali tu knjigu i, ako ni radi čega drugog, iz puke znatiželje željeli saznati zašto je postala planetarno popularnom. Osobno je nisam kritizirala jer smatram da svaka knjiga ima svoje čitatelje, a pisanje na Zapadu može biti itekako unosan posao.

Nisam sigurna da je baš ta knjiga generalno utjecala na hrvatsko pisanje erotike i pornografije jer mi koji to pišemo ipak smo, u većoj mjeri, odrasli čitajući pisce poput Nabokova, Millera i Bukowskog, ali uvjerena sam da dolaze neke nove generacije na koje je možda upravo ta knjiga ostavila utjecaj. I mogu vam reći da se jako veselim novim generacijama. Zanima me u kojem će smjeru ići njihova seksualnost i na koji će ju način izražavati u umjetnosti. U ovih godinu dana osjećam da je društvo poprilično sazrelo, čak i brže nego što sam mislila i drago mi je što mi se sve više pisaca obraća s molbom da ih objavim na Seksoteci. Dobivam i prijedloge za pokretanje čitave biblioteke te tematike i ta mi je ideja vrlo privlačna.

14
Fotografija s prvog Seksotinova 2016. u Kolding Caffeu. Na fotografiji su Borivoj Radaković, Rosie Kugli, Doris Pandžić, Pero Kvesić i Marina Krleža

Ove godine na Seksotinovo dovodite veterana Alojza Majetića, čiji je nezaboravni ‘Čangi’ u socijalizmu bio zabranjivan zbog lakomislenog životnog stila. Po čemu je Alojz Majetić danas provokativan? Gdje su današnji Čangiji?

S Alojzom sam u vrlo kratkom roku postala dobra prijateljica. Sviđa mi se kako se nosi sa svojim godinama, koliko je mentalno i fizički vitalan te koliko ga zanimaju futurističke teme. Danas ima 78 godina, ali je vrlo informatički potkovan, više od većine 50-godišnjaka, a u isto vrijeme osjeća i razumije mlade ljude. Zanimaju ga robotika, androidnost i SF općenito, a ponešto od toga spaja s grčkom mitologijom u romanu ‘Tri Afrodite’ kojeg pomalo privodi kraju. Ono što mi se, također, kod njega sviđa jest to što je jedan od vrlo malo muškaraca svoje i kasnijih generacija koji se deklarira feministom. Da mi je, baš kao i za Borivoja Radakovića, netko u gimnaziji i na fakultetu, dok su mi njihove knjige bile na popisu lektire i ispitne literature, rekao da ću s njima čitati svoje proze i družiti se na događajima ovakvog tipa – teško da bih mu povjerovala. Jer za mene tadašnju, koja sam na sebe cijelo odrastanje gledala kao na pisca, to bi bio svojevrsni sinonim za ostvarenje umjetničkih snova, uključujući i kontakt s Goranom Tribusonom koji sam ostvarila tijekom pisanja diplomskog rada o njegovoj fantastičnoj književnosti.

A današnji Čangiji smo mi. Na Seksotinovu su svake godine najhrabriji i najkreativniji pisci suvremene erotske književne scene. Uvjeravam vas da će ovo što radimo postati zanimljiva tradicija i veselim se danu kad više apsolutno nitko neće reći – vidi ove entuzijaste, misle da će liberalizirati društvo. Mi smo to već jednim dijelom učinili te i dalje sudjelujemo u tom procesu. Činimo to kulturno, polako, bez velike buke desnih ili lijevih medija, imamo sve više pratitelja i fanova. Pritom i uživamo, a nije li to najvažnije? Raditi ono što vas veseli i pritom privlačiti ljude koji to cijene i poštuju.

Za one koji neće doći na Seksotinovo u Sherry’s, kako će multimedijski biti popraćen događaj? Što će biti objavljeno na webu iz sadržaja ovogodišnjeg Seksotinova?

Baš kao što je i prošle godine događaj bio sniman kamerom i sva čitanja mogu se pronaći na YouTubeu, tako ćemo ga snimiti i ovaj put. Jedino još ne znam hoće li biti live streaming ili će snimka na internet biti stavljena naknadno. Smatram da je u Hrvatskoj previše književnosti u tekstualnom obliku, a premalo u audio i video zapisima, stoga video ovog događaja radim intenciozno. Smatram da je premalo video zapisa suvremenih pisaca kako uživo čitaju svoja djela. Pisci stare i umiru, a tehnologija nam danas itekako omogućuje da ih ovjekovječimo. Do danas mi je silno žao što, recimo, postoji tako malo snimaka jednog Sime Mraovića. Bio je oku i uhu toliko ugodan, a otišao je prerano.

Također, s obzirom na to da ove godine autori djela šalju unaprijed, sve ono što ćete čuti od autora u Sherry’su, bit će naknadno objavljeno na webu Seksoteke.

Razgovarala: Sandra Pocrnić Mlakar, 10. 2. 2017.
Link na članak: https://goo.gl/JXj7m8

Seksoteka

Projekt za relativizaciju i detabuizaciju seksualnosti nastao u veljači 2016. godine. Postojimo na Facebooku, Instagramu, Twitteru, YouTubeu, Google Plusu i Pinterestu. Za suradnju pišite nam na seksoteka@gmail.com